Kolagen: koje vrste postoje i zašto više nije uvijek bolje

Details

Published on Sunday, 05 April 2026 15:00

Kolagen je postao najčešće izgovorena riječ u estetskoj medicini i, oprostit ćete mi, od tog papagajskog ponavljanja mi je konačno pripala muka. Fizički i psihički. Gotovo da ne postoji anti-age tretman (a kreme i serumi pogotovo) koji se ne opisuje kao “stimulacija kolagena”: od microneedlinga i lasera do biostimulatora i injekcijskih tehnika koje obećavaju dugoročne rezultate. Zvuči jednostavno i znanstveno, lako se prodaje. E, baš tu, u toj jednostavnosti leži problem. Žao mi je ako ovo ne želite čuti i žao mi je da vam rušim sneška, ali “više kolagena” ne znači nužno i bolju kožu – a još manje znači istu onu kožu koju pokušavate vratiti.

TIPOVI KOLAGENA

Krenimo od osnove koja se u beauty komunikaciji gotovo uvijek preskače: kolagen nije jedan. U svom tijelu imamo 28 poznatih tipova kolagena (sjetite se toga dok gledate influencerice kako mute praškove za kožu, kosu i nokte), od čega su u koži dominantna 3 tipa (I, III i V).

Dakle, u ljudskoj koži dominira kolagen tipa I, koji čini oko 80–90% dermalne strukture i povezuje se s čvrstoćom i elastičnošću “mlade” kože. Kolagen tipa III prati ga u manjem udjelu i sudjeluje u ranoj fazi cijeljenja. No kada govorimo o stimulaciji – bilo putem iglica, topline ili kemijskih podražaja – ona uvijek počiva na principu kontrolirane povrede i samim time ne potiče selektivno onaj “idealni mladi” kolagen, nego proces zacjeljivanja. A proces zacjeljivanja ne proizvodi identičnu strukturu kakvu ste imali prije.

Drugim riječima, pošto velik dio tretmana koje danas nazivamo “kolagen stimulacijom” zapravo inducira kontroliranu mikrotraumu, tijelo na to odgovara proizvodnjom kolagena, ali taj kolagen često ima karakteristike reparativnog, a ne originalnog tkiva. U praksi to znači gušću, ponekad rigidniju strukturu koja fakat može dati vizualni efekt zategnutosti što je dobro, ali ne nužno i kvalitetu, fleksibilnost i finu teksturu prirodne kože.

ŠTO JE REGENERACIJA, A ŠTO REPARACIJA

Sljedeća ključna distinkcija koju rijetko čujete na mrežama i u ordinacijama: razlika između regeneracije i reparacije.

Regeneracija bi značila povratak na stanje koje je funkcionalno i strukturno jednako izvornom. Reparacija, s druge strane, znači “zakrpati” – učinkovito, ali ne identično. Većina estetskih tretmana nalazi se negdje između, ali komunikacija gotovo uvijek sugerira ono prvo (kao uostalom i za sada mutne vode regenerativne medicine u estetici).

Nijansa je važna: nije svaki kolagen dobar kolagen i nekontrolirana te pretjerana stimulacija može dovesti do kumulativnih promjena u tkivu koje s vremenom mijenjaju način na koji koža reflektira svjetlo, ponaša se u pokretu i stari. Ideja da je svaka stimulacija inherentno pozitivna za svaku osobu jednostavno nije točna.

View this post on Instagram

A post shared by Dr Steven Harris (@drharrisclinic)

KOLAGEN VS ELASTIN

Drugi sloj priče, koji gotovo uopće ne postoji u popularnom diskursu, jest elastin. Ako je kolagen odgovoran za čvrstoću, elastin je ono što koži daje sposobnost povratka u prvobitno stanje – onu finu, gotovo neprimjetnu elastičnost koja razlikuje mladu kožu od one koja je samo “zategnuta”.

Problem? Elastin se u odrasloj dobi proizvodi minimalno. Većina tretmana koji obećavaju “kolagen boost” nema značajan učinak na elastinska vlakna, niti postoji jasan, pouzdan način da ih se dugoročno regenerira.

Rezultat je paradoks koji nitko ne želi izgovoriti: moguće je imati više kolagena, a manje elastičnu kožu. Površina može izgledati glađe u statičnom stanju, ali u pokretu gubi onu prirodnu dinamiku. Izgleda “dobro”, ali ne i svježe.

OD VIŠKA GLAVA IPAK MOŽE DA BOLI

Treći i realno najveći problem je kvantitativni mindset koji često dominira estetskom medicinom. Više tretmana, više stimulacije, više “rezultata”.

View this post on Instagram

A post shared by Cameron Chesnut MD | Facial Plastic Surgeon (@chesnut.md)

No koža nije linearni sustav. Fibroblasti – stanice odgovorne za proizvodnju kolagena – s vremenom gube kapacitet odgovora, a pretjerana stimulacija može dovesti do iscrpljivanja ili disbalansa u proizvodnji različitih tipova kolagena. Dugoročno, to može rezultirati teksturom koja je manje ujednačena, s mikroskopskim promjenama koje se ne vide odmah, ali utječu na način starenja.

Tu je i pitanje distribucije. Kolagen koji nastaje kao odgovor na tretman nije uvijek ravnomjerno raspoređen. Lokalizirana stimulacija može stvoriti područja veće gustoće koja ne prate prirodnu arhitekturu lica. U kombinaciji s drugim zahvatima, to može dovesti do slojevitih promjena koje se međusobno ne “čitaju” dobro.

Industrija, naravno, nema interes komplicirati priču na ovaj način. “Stimulacija kolagena” funkcionira kao catch-all izraz koji pokriva sve – od blagog poboljšanja teksture do agresivnijih procedura koje značajno mijenjaju dermalnu strukturu. Razlike u mehanizmu djelovanja, dubini penetracije i tipu tkivnog odgovora rijetko se jasno komuniciraju.

View this post on Instagram

A post shared by Dr Ben Coyle | Leicester Regenerative Aesthetics Doctor (@drbencoyle)

ŠTO UČINITI ZA KOLAGEN?

Možda vam djelujem kao onaj bijesni mapetovac iz lože i djelomično ste u pravu jer me nedostatak mjere i tretiranje ljudskog tijela kao da je akseosar izbacuje iz kože. No, ja u biti volim i cijenim tretmane za stimulaciju kolagena.

Oni nisu loši, naprotiv, samo su često pogrešno predstavljeni.

Preciznije bi bilo govoriti o kontroliranoj reparaciji tkiva, uz razumijevanje da rezultat ovisi o dobi, kvaliteti kože, genetici i – što je ključno – kumulativnom efektu kroz vrijeme. Jedan tretman može dati lijep rezultat. Petnaest istih tretmana kroz nekoliko godina može dati potpuno drugačiji.

Ljudi kao da ne uče ništa iz prethodnih debakala i, recimo, na primjeru filera. Filer uopšte nije loša stvar ukoliko nije zloupotrijebljen. No, ljudi su po prirodi svoje vrste u svemu skloni zloupotrebi.

Svaki pošten kirurg će vam reći da fileri itekako mogu utjecati na operaciju kakva je facelift, ali da u većini slučajeva nisu prepreka za nju, da mogu produžiti vrijeme koje će pacijent provesti na stolu i zahtijevati drukčiji pristup i vještinu. Isto vrijedi i za Sculptru, na primjer. Koristite je onako kako ste se dogovorili sa svojim liječnikom i ni uncu više, nemojte je stavljati ukoliko planirate ići na facelift u skorije vrijeme i ne bi trebalo biti problema. Ponoviću po ko zna koji put: upotreba, ne zloupotreba.

Vrijeme je da se razgovor pomakne s pitanja “kako potaknuti kolagen po svaku cijenu” na pitanje “kakav kolagen zapravo želimo i po koju cijenu”. I da se u tu jednadžbu napokon uključi elastin, arhitektura tkiva i dugoročna dinamika kože.

Koža nije tamo neka plahta ili materijal koji treba “zategnuti”. Ona je sustav koji pamti sve što joj radite.

PROČITAJ VIŠE... https://buro247.hr/kolagen-stimulacija-kolagena-elastin-koza/

• < Prev
• Next >